Voditeljice terenske nastave bile su učiteljica 3. razreda Silvija Soldat i učiteljica biologije Andrijana Perčić.

Na predavanju u Križovcu bili smo upoznati s osnovnim pojmovima područja parka s naglaskom na floru i faunu. Tako smo puno naučili o ekologiji i razlici dviju rijeka, o pticama, gmazovima, vodozemcima. Bilo je riječi o bijeloj rodi, kuliku sljepčiću, sivoj čaplji, bijeloj čaplji, divljoj patki, crnoj lisci itd. Vidjeli smo i druge životinje koje isto žive uz vode kao primjerice žaba žuti mukač. Bilo je riječi i o ježevima s posebnim naglaskom na njihovu zaštitu pošto ih puno stradava na prometnicama. Poučno predavanje završeno je s opširnim opisom biologije leptira plavca, njegovog staništa te suživota s biljkom krvarom i mravima. Naime, na području općine Sv.Juraj, Bedekovićeve grabe obitava biljka velika ili ljekovita krvara te mravi iz roda Myrmica. Krvara i mravi jesu potrebni ugroženim vrstama leptira plavca, velikom livadnom plavcu i zagasitom livadnom plavcu u njihovom životnom ciklusu. Da bi suživot bio moguć potrebna je i pomoć čovjeka koji tradicionalno kosi livadu i na taj način ju održava.

Nakon poučnog predavanja uputili smo se u Žabnik na rijeku Muru, točnije stari rukavac Mure koji se naziva Živa mrtvica. Mrtvica zato jer je u starom rukavcu voda stajaćica a itekako je bogata životom. Tamo smo u promatračnici ptica promatrali i razlikovali ptice koristeći dalekozor i priručnik – ključ za ptice koji nam je pomagao u raspoznavanju viđenih vrsta poput sive čaplje, crne liske, divlje patke i bijele pastirice. Vrijeme smo posvetili i ostalim životinjama poput barske kornjače ali i biljkama koje rastu uz i u vodi stajaćici (lokvanj, trska, rogoz, barska perunika, vrba...). Na veselje svih prisutnih vidjeli smo i konje i to ne bilo kakve već prave međimurske, pasminu međimurskog konja. Njih danas ima jako malo u Međimurju, kojih 50-tak, a par primjeraka ženki- kobila ima u Žabniku. Naime, međimurskog konja kao izrazito snažnu pasminu čovjek je koristio u obradi zemlje i drugim poslovima na selu. S pojavom traktora broj životinja se uvelike smanjio a danas se nastoji održati međimurskog konja kao autohtonu pasminu.

S puno novih spoznaja, sretni i zadovoljni krenuli smo svojim domovima sa svima jasnom porukom, naš kraj je bogat bioraznolikošću flore i faune koju trebamo čuvati krenuvši od svakog pojedinačno tj. od sebe.

Andrijana Perčić
učiteljica biologije

Zanimljive prizore i detalje s terenske nastave pogledajte na Terenska nastava Križovec-Žabnik.